Ključne činjenice
Između 2015. i 2050. godine, udio svjetske populacije tijekom 60 godina gotovo će se udvostručiti sa 12% na 22%.
Do 2020. godine broj ljudi u dobi od 60 godina i stariji nadmašit će djecu mlađu od 5 godina.
2050. 80% starijih ljudi živjet će u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.
Tempo starenja stanovništva mnogo je brži nego u prošlosti.
Sve se zemlje suočavaju s velikim izazovima kako bi osigurali da su njihovi zdravstveni i socijalni sustavi spremni iskoristiti ovaj demografski pomak.
Pregled
Ljudi širom svijeta žive duže. Danas većina ljudi može očekivati da će živjeti u svojim šezdesetima i šire. Svaka zemlja na svijetu doživljava rast i veličine i udjela starijih osoba u populaciji.
Do 2030. godine, 1 od 6 ljudi na svijetu bit će u dobi od 60 godina ili više. U ovom će se trenutku udio stanovništva u dobi od 60 godina i više povećati s milijarde u 2020. na 1,4 milijarde. Do 2050. godine udvostručit će se svjetska populacija ljudi u dobi od 60 godina i starije (2,1 milijarde). Očekuje se da će se broj osoba starijih od 80 godina ili stariji utrostručiti između 2020. i 2050. godine kako bi dosegao 426 milijuna.
Iako je ovaj pomak u raspodjeli stanovništva zemlje prema starijoj dobi- poznatoj kao starenje stanovništva- započeo u zemljama s visokim prihodima (na primjer u Japanu 30% stanovništva već više od 60 godina), to je sada nisko-srednji i srednji- Zemlje prihoda koje doživljavaju najveću promjenu. Do 2050. godine dvije trećine svjetskog stanovništva više od 60 godina živjet će u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.
Objašnjeno starenje
Na biološkoj razini, starenje je rezultat utjecaja nakupljanja širokog spektra molekularnih i staničnih oštećenja tijekom vremena. To dovodi do postupnog smanjenja tjelesne i mentalne sposobnosti, rastućeg rizika od bolesti i na kraju smrti. Te promjene nisu ni linearne ni dosljedne, a one su samo lagano povezane s dobi osobe u godinama. Raznolikost viđena u starijoj dobi nije slučajna. Osim bioloških promjena, starenje je često povezano s drugim životnim prijelazima poput umirovljenja, preseljenja u prikladnije stanovanje i smrt prijatelja i partnera.
Uobičajena zdravstvena stanja povezana sa starenjem
Uobičajena uvjeti u starijoj dobi uključuju gubitak sluha, kataraktu i refrakcijske pogreške, bol u leđima i vratu i osteoartritis, kroničnu opstruktivnu plućnu bolest, dijabetes, depresiju i demenciju. Kako ljudi stare, vjerojatnije je da će istovremeno imati nekoliko uvjeta.
Starije dob karakterizira i pojavu nekoliko složenih zdravstvenih stanja koja se obično nazivaju gerijatrijskim sindromima. Često su posljedica višestrukih temeljnih čimbenika i uključuju krhko, mokraćnu inkontinenciju, padove, delirij i čireve pritiska.
Čimbenici koji utječu na zdravo starenje
Duži život sa sobom donosi mogućnosti, ne samo za starije ljude i njihove obitelji, već i za društva u cjelini. Dodatne godine pružaju priliku za nastavak novih aktivnosti poput daljnjeg obrazovanja, nove karijere ili dugo zanemarene strasti. Stariji ljudi također na mnogo načina doprinose svojim obiteljima i zajednicama. Ipak, opseg ovih prilika i doprinosa uvelike ovisi o jednom faktoru: zdravlju.
Dokazi sugeriraju da je udio života u dobrom zdravlju ostao široko konstantan, što implicira da su dodatne godine lošeg zdravlja. Ako ljudi mogu doživjeti ove dodatne godine života u dobrom zdravlju i ako žive u okruženju koji podržava, njihova sposobnost da rade stvari koje cijene bit će malo drugačija od one mlađe osobe. Ako ove dodane godine dominiraju pad fizičke i mentalne sposobnosti, implikacije na starije ljude i društvo su više negativne.
Iako su neke od varijacija zdravlja starijih ljudi genetski, većina je zbog fizičkog i društvenog okruženja ljudi - uključujući njihove domove, susjedstva i zajednice, kao i njihovih osobnih karakteristika - poput njihovog spola, etničke pripadnosti ili socioekonomskog statusa. Okruženja u kojima ljudi žive kao djeca-ili čak kao razvijanje fetusa-u kombinaciji s njihovim osobnim karakteristikama, imaju dugoročne učinke na to kako stare.
Fizičko i socijalno okruženje može utjecati na zdravlje izravno ili kroz prepreke ili poticaje koji utječu na mogućnosti, odluke i zdravstveno ponašanje. Održavanje zdravog ponašanja tijekom života, posebno jedenje uravnotežene prehrane, uključivanje u redovnu fizičku aktivnost i suzdržavanje od upotrebe duhana, sve doprinose smanjenju rizika od nezaraznih bolesti, poboljšanju tjelesne i mentalne sposobnosti i odgađanja ovisnosti o njezi.
Podržavajuće fizičko i socijalno okruženje također omogućuje ljudima da rade ono što im je važno, usprkos gubicima u kapacitetu. Dostupnost sigurnih i pristupačnih javnih zgrada i prijevoza, te mjesta koja su lako hodati, primjeri su podržavajućeg okruženja. U razvoju odgovora javnog zdravlja na starenje, važno je ne samo razmotriti pojedinačne i okolišne pristupe koji poboljšavaju gubitke povezane sa starijom dobi, već i one koji mogu pojačati oporavak, prilagodbu i psihosocijalni rast.
Izazovi u reagiranju na starenje stanovništva
Ne postoji tipična starija osoba. Neki 80-godišnjaci imaju fizičke i mentalne kapacitete slične mnogim 30-godišnjacima. Drugi ljudi doživljavaju značajan pad kapaciteta u mnogo mlađim dobima. Sveobuhvatni javnozdravstveni odgovor mora se pozabaviti ovim širokim rasponom iskustava i potreba starijih ljudi.
Raznolikost viđena u starijoj dobi nije slučajna. Veliki dio proizlazi iz fizičkog i društvenog okruženja ljudi i utjecaja ovih okruženja na njihove mogućnosti i zdravstveno ponašanje. Odnos koji imamo s našim okruženjima iskrivljen je osobnim karakteristikama poput obitelji u koju smo rođeni, naš spol i naša etnička pripadnost, što dovodi do nejednakosti u zdravlju.
Pretpostavlja se da su stariji ljudi krhki ili ovisni i teret za društvo. Stručnjaci za javno zdravstvo i društvo u cjelini trebaju se pozabaviti tim i drugim ageističkim stavovima, što može dovesti do diskriminacije, utjecati na način na koji se razvijaju politike i mogućnosti koje stare moraju doživjeti zdravo starenje.
Globalizacija, tehnološki razvoj (npr. U prometu i komunikaciji), urbanizacija, migracija i promjena rodnih normi utječu na život starijih ljudi na izravan i neizravni način. Javnozdravstveni odgovor mora pregledati ove trenutne i projicirane trendove i politike okvira u skladu s tim.
Tko odgovor
Generalna skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 2021–2030 desetljeće zdravog starenja i pitala koga vodi provedbu. Desetljeće zdravog starenja globalna je suradnja koja okuplja vlade, civilno društvo, međunarodne agencije, profesionalce, akademske zajednice, medije i privatni sektor za 10 godina usklađenih, katalitičkih i suradničkih djelovanja za poticanje duljeg i zdravijeg života.
Desetljeće se temelji na globalnom strategiji i akcijskom planu WHO -a i Ujedinjenim narodima Madrid Međunarodni plan djelovanja na starenje i podržava realizaciju Agende Ujedinjenih naroda 2030. o održivom razvoju i ciljevima održivog razvoja.
Desetljeće zdravog starenja (2021. -2030.) Nastoji smanjiti nejednakosti u zdravlju i poboljšati život starijih ljudi, njihovih obitelji i zajednica kroz kolektivno djelovanje u četiri područja: Promjena načina na koji mislimo, osjećamo i djelujemo prema dobi i agelizmu; razvijanje zajednica na načine koji potiču sposobnosti starijih ljudi; pružanje integrirane skrbi usmjerene na osobu i primarne zdravstvene usluge koje odgovaraju starijim ljudima; i pružanje starijih ljudi kojima je potreban pristup kvalitetnoj dugoročnoj skrbi.
Post Vrijeme: studeni-24-2021
