Ključne činjenice
Između 2015. i 2050. godine, udio svjetskog stanovništva starijeg od 60 godina gotovo će se udvostručiti s 12% na 22%.
Do 2020. godine broj ljudi u dobi od 60 i više godina premašit će broj djece mlađe od 5 godina.
U 2050. godini, 80% starijih osoba živjet će u zemljama s niskim i srednjim prihodima.
Tempo starenja stanovništva je mnogo brži nego u prošlosti.
Sve se zemlje suočavaju s velikim izazovima kako bi osigurale da su njihovi zdravstveni i socijalni sustavi spremni maksimalno iskoristiti ovu demografsku promjenu.
Pregled
Ljudi diljem svijeta žive dulje. Danas većina ljudi može očekivati da će doživjeti šezdesete i više godina. Svaka zemlja na svijetu doživljava rast i broja i udjela starijih osoba u stanovništvu.
Do 2030. godine, svaka šesta osoba u svijetu bit će u dobi od 60 ili više godina. U tom trenutku udio stanovništva u dobi od 60 i više godina povećat će se s 1 milijarde u 2020. na 1,4 milijarde. Do 2050. godine svjetska populacija ljudi u dobi od 60 i više godina udvostručit će se (2,1 milijarda). Očekuje se da će se broj osoba u dobi od 80 ili više godina utrostručiti između 2020. i 2050. godine i dosegnuti 426 milijuna.
Iako je ova promjena u raspodjeli stanovništva zemlje prema starijoj dobi – poznata kao starenje stanovništva – započela u zemljama s visokim dohotkom (na primjer, u Japanu je 30% stanovništva već starije od 60 godina), sada su zemlje s niskim i srednjim dohotkom te koje doživljavaju najveće promjene. Do 2050. dvije trećine svjetskog stanovništva starijeg od 60 godina živjet će u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.
Objašnjenje starenja
Na biološkoj razini, starenje je rezultat utjecaja nakupljanja širokog spektra molekularnih i staničnih oštećenja tijekom vremena. To dovodi do postupnog smanjenja fizičkih i mentalnih sposobnosti, rastućeg rizika od bolesti i na kraju smrti. Ove promjene nisu ni linearne ni konzistentne, te su samo labavo povezane s dobi osobe u godinama. Raznolikost koja se vidi u starijoj dobi nije slučajna. Osim bioloških promjena, starenje je često povezano s drugim životnim prijelazima poput umirovljenja, preseljenja u prikladniji smještaj i smrti prijatelja i partnera.
Uobičajena zdravstvena stanja povezana sa starenjem
Uobičajena stanja u starijoj dobi uključuju gubitak sluha, kataraktu i refrakcijske pogreške, bolove u leđima i vratu te osteoartritis, kroničnu opstruktivnu plućnu bolest, dijabetes, depresiju i demenciju. Kako ljudi stare, veća je vjerojatnost da će istovremeno iskusiti nekoliko stanja.
Stariju dob karakterizira i pojava nekoliko složenih zdravstvenih stanja koja se obično nazivaju gerijatrijski sindromi. Često su posljedica više temeljnih čimbenika i uključuju krhkost, urinarnu inkontinenciju, padove, delirij i dekubituse.
Čimbenici koji utječu na zdravo starenje
Dulji život donosi sa sobom prilike, ne samo za starije osobe i njihove obitelji, već i za društva u cjelini. Dodatne godine pružaju priliku za bavljenje novim aktivnostima poput daljnjeg obrazovanja, nove karijere ili dugo zanemarenih strasti. Starije osobe također na mnogo načina doprinose svojim obiteljima i zajednicama. Ipak, opseg tih prilika i doprinosa uvelike ovisi o jednom čimbeniku: zdravlju.
Dokazi upućuju na to da je udio života u dobrom zdravlju ostao uglavnom konstantan, što implicira da su dodatne godine života u lošem zdravlju. Ako ljudi mogu iskusiti te dodatne godine života u dobrom zdravlju i ako žive u podržavajućem okruženju, njihova sposobnost da rade stvari koje cijene bit će malo drugačija od one mlađe osobe. Ako te dodatne godine dominira pad fizičkih i mentalnih sposobnosti, implikacije za starije osobe i za društvo su negativnije.
Iako su neke od varijacija u zdravlju starijih osoba genetske, većina je posljedica fizičkog i društvenog okruženja ljudi - uključujući njihove domove, susjedstva i zajednice, kao i njihovih osobnih karakteristika - poput spola, etničke pripadnosti ili socioekonomskog statusa. Okruženja u kojima ljudi žive kao djeca - ili čak kao fetusi u razvoju - u kombinaciji s njihovim osobnim karakteristikama, imaju dugoročne učinke na to kako stare.
Fizičko i društveno okruženje može izravno utjecati na zdravlje ili putem prepreka ili poticaja koji utječu na prilike, odluke i zdravstveno ponašanje. Održavanje zdravih navika tijekom cijelog života, posebno uravnotežena prehrana, redovita tjelesna aktivnost i suzdržavanje od pušenja, doprinosi smanjenju rizika od nezaraznih bolesti, poboljšanju fizičkih i mentalnih sposobnosti te odgađanju ovisnosti o skrbi.
Podržavajuća fizička i društvena okruženja također omogućuju ljudima da čine ono što im je važno, unatoč gubitku kapaciteta. Dostupnost sigurnih i pristupačnih javnih zgrada i prijevoza te mjesta po kojima se lako hoda primjeri su podržavajućih okruženja. Pri razvoju javnozdravstvenog odgovora na starenje važno je ne samo razmotriti individualne i okolišne pristupe koji ublažavaju gubitke povezane sa starijom dobi, već i one koji mogu pojačati oporavak, prilagodbu i psihosocijalni rast.
Izazovi u odgovoru na starenje stanovništva
Ne postoji tipična starija osoba. Neki 80-godišnjaci imaju fizičke i mentalne sposobnosti slične mnogim 30-godišnjacima. Drugi ljudi doživljavaju značajan pad sposobnosti u mnogo mlađoj dobi. Sveobuhvatan javnozdravstveni odgovor mora se pozabaviti ovim širokim rasponom iskustava i potreba starijih osoba.
Raznolikost koja se vidi u starijoj dobi nije slučajna. Veliki dio proizlazi iz fizičkog i društvenog okruženja ljudi i utjecaja tog okruženja na njihove mogućnosti i zdravstveno ponašanje. Odnos koji imamo s okolinom iskrivljen je osobnim karakteristikama poput obitelji u kojoj smo rođeni, našeg spola i naše etničke pripadnosti, što dovodi do nejednakosti u zdravlju.
Starije osobe se često smatraju krhkima ili ovisnima te teretom za društvo. Stručnjaci za javno zdravstvo, kao i društvo u cjelini, moraju se pozabaviti ovim i drugim dobnim stavovima koji mogu dovesti do diskriminacije, utjecati na način razvoja politika i na prilike koje starije osobe imaju za zdravo starenje.
Globalizacija, tehnološki razvoj (npr. u prometu i komunikacijama), urbanizacija, migracije i promjenjive rodne norme utječu na živote starijih osoba na izravan i neizravan način. Javnozdravstveni odgovor mora uzeti u obzir ove trenutne i predviđene trendove te u skladu s tim oblikovati politike.
Odgovor WHO-a
Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je razdoblje 2021. – 2030. Desetljećem zdravog starenja i zatražila od WHO-a da predvodi provedbu. Desetljeće zdravog starenja globalna je suradnja koja okuplja vlade, civilno društvo, međunarodne agencije, stručnjake, akademsku zajednicu, medije i privatni sektor na 10 godina usklađenog, katalitičkog i zajedničkog djelovanja za poticanje duljeg i zdravijeg života.
Desetljeće se nadovezuje na Globalnu strategiju i akcijski plan SZO-a i Madridski međunarodni akcijski plan Ujedinjenih naroda o starenju te podržava ostvarenje Agende Ujedinjenih naroda 2030 o održivom razvoju i Ciljeva održivog razvoja.
Desetljeće zdravog starenja (2021. – 2030.) nastoji smanjiti nejednakosti u zdravlju i poboljšati živote starijih osoba, njihovih obitelji i zajednica kroz kolektivno djelovanje u četiri područja: promjena načina na koji razmišljamo, osjećamo i djelujemo prema dobi i ageizmu; razvoj zajednica na načine koji potiču sposobnosti starijih osoba; pružanje integrirane skrbi usmjerene na osobu i primarnih zdravstvenih usluga koje odgovaraju starijim osobama; te pružanje starijim osobama kojima je to potrebno pristup kvalitetnoj dugotrajnoj skrbi.
Vrijeme objave: 24. studenog 2021.
